- Osobe koje su 1991. godine napustile Hrvatsku, temeljem pozitivnih zakona izgubile su stanarsko pravo, jer su napustile Hrvatsku i većina se aktivno uključila u rat protiv RH. Program dodjele stanova je osnažen koalicijskim ugovorom između HDZ-a i SDSS-a te sada ulazi u fazu realizacije. Međunarodna zajednica je prihvatila da stanarsko pravo nije vlasništvo te temeljem toga nije postojala obveza RH o povratu. kazao je Šarić te dodao kako je unatoč tome, Vlada RH usvojila je program povratka bivšim nositeljima stanarskog prava za više od 4000 stanova u 2011. godini.

- Podnesenih prijava za povrat stanova bilo je 4425, od toga u Zadarskoj županiji 310, sada počinje prva faza realizacije u kojoj se dodjeljuje neštoviše od 1500 stanova. Izražavamo zgražanje provođenjem ovakvog programa vrijednog 3,07 milijardi kuna i to u vrijeme recesije, kazao je Šarić i dodao kako se među osobama kojima se vraćaju stanovi i oni protiv kojih se vodio proces za ratne zločine.

- Među osobama kojima će se dodjeliti stanovi je i desetak osoba protiv kojih se vodio postupak zbog ratnih zločina u Domovinskom ratu, desetak oficira Jugo vojske koji su sudjelovali u napadu na Vukovar, jedan aktivni pripadnik vojske Srbije, kao i osobni vozač Gorana Hadžića. Zbog navedenog tražimo od Vlade povlačenje programa, kazneni progon, a ne nagrađivanje ratnih zločinaca te odbacivanje politike ucjena koje provodi SDSS, a Vlada RH prihvaća, kazao jeŠarić u ime HSP-a te upozorio na posebna prava dana nacionalnim manjinama.

- Upravo sada kada se pristupa ustavnim promjenama i kada se pojavljuju prijedlozi o isključivanju predstavnika dijaspore u Hrvatskom saboru, smatramoda treba razmotriti isključivanje predstavnika nacionalnih manjina iz mogućnosti utjecaja na formiranje Vlade, završio je Šarić.

Druga tema konferencije vezana je za promjene Ustava RH u kojima se isti usklađuje s procesom ulaska Hrvatske u EU. HSP smatra kako su neke od promjena općeprihvatljive, kao ona o nezastarjevanju kriminala, no prema njima postoje i tri ključna politička prijepora.

- U ovom trenutku postoje tri ključna politička prijepora. Jedan je referendumska potpora ulasku RH u EU koju, zbog ulaska u državopravne saveze i udruživanje s drugim državama, prema postojećem ustavnom rješenju, mora donijeti većina birača upisanih u popise birača. Drugi prijepor je dvostruko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina koje traže SDP i koalicijski partneri HDZ-a, tu mislim na SDSS te treći koji je ukidanje prava glasovanja državljana RH koji žive izvan Hrvatske, što traži dio oporbe, naveo je Bunja tedodao kako je problem referenduma očiti strah, vladajuće koalicije i dijelaoporbe.

- Smatramo da se nitko ne treba plašiti odluke hrvatskog naroda na referendumu. Treba vjerovati u sposobnost prepoznavanja stvarnog nacionalnog interesa te tome primjereno izjašnjavanje. Omogućavanje dvostrukog prava glasa za pripadnike nacionalnih manjina nije prihvatljivo, posebice uz postojeću veliku zastpljenost nacionalnih manjina u Hrvatskom Saboru s osam zastupnika od kojih se neki izabiru i sa 185 glasova. Nemamo ništa protiv osiguranja najviše razine posebnih prava koje uobičajeno imaju nacionalne manjine, ali predstavnike nacionalnih manjina treba osloboditi tereta odlučivanja oformiranju većine u Saboru, naveo je Bunja te dodao da je neprihvatljivo postojeće stanje u kojemu pripadnici manjina ucjenjuju Vladu RH te se natemelju tih odluka osiguravaju posebna financijska sredstva općinama neseljnim pripadnicima jedne od nacionalnih manjina ili zahtjevaju i osiguravaju dodjelu stanova na nacionalnoj osnovi.

- Kao stranka tražimo ravnopravnost za Hrvatski narod te izjednačavanje svih hrvatskih državljana u pravima i obvezama. U takvim uvjetima, kada se manjinama želi osigurati dvostruko pravo glasa, neprihvatljivo je oduzimanje prava glasovanja državljanima RH koji žive u izvan Hrvatske, kazao je Bunja te naglasio da postoji mogućnost reguliranja ovog pitanja kroz posebne zakone kojimogu onemogućiti glasovanje djelu hrvatskih državljana no žele vjerovati da se to neće dogoditi, jer na to ne mogu pristati.

Đaniju Bunji, predsjedniku Županijskog vijeća HSP-a te dožupanu Zadarskežupanije, postavljeno je i pitanje hoće li on izaći iz koalicije i napustiti mjesto dožupana ukoliko pripadnik manjine dobije poziciju dožupana temeljem zakonskih odredbi.

- O tom pitanju ćemo raspraviti u trenutku kada dođe do takvoga raspleta, kazao je Bunja.