Bio bih sklon naš turizam usporediti s reverzibilnim hidrocentralama koje imaju veliki instalirani kapacitet, a mogu potrošiti više nego što proizvedu. Nama se u turizmu događa baš to. Stanje razvoja ruralnog turizma je u nas neprihvatljivo. Moramo unaprijediti razvoj kulturnog turizma, a to uključuje turističku valorizaciju naše kulturne baštine, ocjenjuje Bunja

Zadarska županija u travnju bi trebala raspisati javni natječaj za izrađivača Glavnog plana razvoja turizma Zadarske županije, najavio je zamjenik župana Đani Bunja, zadužen za pripremu natječajnih kriterija.

Obveza izrade ovakvog plana utvrđena je još u nacionalnoj Strategiji razvoja turizma koja je istekla zadnjim danom 2009. godine, a Zadarska županije prihvaća se izrade Glavnog plana u razdoblju između dviju nacionalnih strategija. Nova Strategija razvoja hrvatskog turizma još, naime, nije donesena.

- Smatram da je jedan od minusa dosadašnje županijske uprave što se nije pristupilo izradi tog plana u prošlom razdoblju, ali iako se radi o minusu, ne vidim ništa loše u tome, jer poučeni iskustvom drugih županija, možemo ustvrditi da su njihovi strateški razvojni dokumenti teško primjenjivi ,bilo zato što su ih izradili samo reda radi, samo da ih imaju ili zato što su ih izradili stranci koji nisu detaljno upoznati s stanjem stvari u nas niti imaju interes kojeg ima jedna domaća institucija, ocijenio je Bunja.

Definirati projekte, ponuditi viziju

- Izrada Glavnog plana razvoja u turizmu usuglašena je između koalicijskih partnera. Bila je, uostalom, dio koalicijskog ugovora i moj osobni uvjet za ostanak na dužnosti zamjenika župana. Riječ je o važnom dokumentu, jer s obzirom na to da mi ovisimo o turizmu, turizmu moramo pristupiti s ozbiljnošću.U proračunu Zadarske županije za 2010. godinu planirano je 100.000 kuna što je nedovoljno za financiranje takve studije. Prosječna cijena koju su ostvarile primorske županije je 2 milijuna kuna, kazao je Bunja dodajući kako je prošlog tjedna bio na sastanku u Hrvatskoj turističkoj zajednici koja bi trebala sufinancirati izradu ove studije, iako za sada nije poznato u kojem iznosu.

- Ove je godine Turistička zajednica Zadarske županije dobila značajna sredstva iz proračuna Hrvatske turističke zajednice za realizaciju programa u turizmu Zadarske županije, a u te programe spada i priprema natječaja za izrađivača Glavnog plana. Osobno ću izraditi natječajnu dokumentaciju, a mojej e promišljanje da u izradu trebaju biti uključeni Razvojna agencija Zadarskežupanije i Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije, a naravno da će Zadarska županija biti nositelj zajedno s TZ Zadarske županije. Ponuditelji će morati raspolagati određenim referencama, a jedna od najvažnijih jest da raspolaže dovoljnim brojem stručnih kadrova koji mogu obraditi različita područja od kojih se sastoji Glavni plan, što znači da se kao ponuditelji mogu pojaviti istraživački instituti, sveučilišni odjeli, fakulteti, ali i tvrtke koje se bave konzultantskim poslovima, pojasnio je Bunja navodeći kako bi županijski Glavni plan trebao vrijediti za razdoblje od deset godina.

- Izrađivač mora ponuditi dokument pomoću kojega Zadarska županija može upravljati razvojem turizma u našem području. Taj dokument mora u metodološkom smislu obraditi analizu postojećeg stanja u turističkom razvoju, predvidjeti razvojne scenarije, razraditi modele razvoja s obzirom na posebnosti i heterogenost Zadarske županije u prirodnom i kulturološkom smislu, a izrazitoje važno da se predvide pretpostavke koje su nužne realizaciju Glavnog planarazvoja u turizmu. Konkretno, tu mislim na dužnosti Županije u provedbi plana,dužnosti turističkih subjekata, kao i nadzor same provedbe plana. Značaj Glavnog plana može se najbolje ustanoviti iz njegovog, možda i najvažnijeg, dijela u kojem definira određene projekte, a u svojoj ukupnosti mora odražavati viziju koju Županija ima u pogledu razvoja turizma, smatra Bunja.

Golf terena više, marina manje

Hoće li ih biti i u kojem će smjeru ići sadržajne razlike nove Nacionalne strategijerazvoja u turizmu u odnosu na onu isteklu 31. prosinca 2009. i kako će se oneodržavati na županijske planove razvoja u turizmu, nije moguće predvidjeti dok ne bude donesena nova strategije, što Bunja očekuje do kraja ove godine, no prošle godine donesena Strategija razvoja nautičkog turizma za razdoblje od 2009. do 2019. godine predlaže izmjene u prostornim planovima koje bi dovele do reduciranja u izgradnji prihvatnih kapaciteta u nautičkom turizmu te se uodnosu na novih 33.655 ukupno planiranih vezova do 2015. predlaže umjereni razvojni scenarij s izradom novih 15.000 vezova. Iz ove strategije nije, međutim, razvidno kako bi se to trebalo odraziti na plan izgradnje novih 1.800 vezova u Zadarskoj županiji.

Bunja podržava umjereni scenarij razvoja u nautičkom turizmu.

- Umjesto paniranih deset, po meni bismo najviše mogli izgraditi jednu dodvije nove marine u Zadarskoj županiji, a ulagati više u mjesne, pogotovo otočke lučice te uspostaviti više benzinskih crpki jer ovih postojećih ima malo i ne mogu zadovoljit potrebe nautičara. Daljnje povećanje kapaciteta u nautičkom turizmu može imati značajnog utjecaja na okoliš. Prostor je naš resurs i trebamo se odgovorno ponašati, ocjenjuje Bunja.

Bunja se slaže s tvrdnjom izrečenom u donedavno važećoj nacionalnoj Strategiji razvoja hrvatskog turizma u kojoj je ocijenjeno kako Hrvatska nema predispozicije za ostvarivanje vodeće pozicije na golf tržištu, no smatra da su golf tereni potrebni.

- Ne možemo imati vodeću poziciju u golf turizmu, jer ona klimatski pripada Španjolskoj gdje je prosjek temperature nešto viši nego u nas. Ja sam pobornik golf turizma u Zadarskoj županiji s time da trebamo imati svakako puno više od jednog golf terena. Na Baštjunskom brigu počinje se raditi prvi. Jedini resurs kojeg imamo je zemlja i taj resurs trebamo staviti u funkciju, a jedan od načina su i golf tereni. Golf tereni donose ne samo proširenje turističkeponude, nego i produljenje turističke sezone. Trenutačno kod nas, uz nautički,dominira obiteljski turizam. Bio bih sklon naš turizam usporediti s reverzibilnim hidrocentralama koje imaju veliki instalirani kapacitet, a mogu potrošit više nego što proizvedu. Nama se u turizmu događa baš to. Stanje razvoja ruralnog turizma je u nas neprihvatljivo. Treba mnogo uložiti, pomoći domaćinstvima u zadarskom zaleđu da postanu seoska turistička domaćinstva.Morano unaprijediti razvoj kulturnog turizma, a to uključuje turističku valorizaciju naše kulturne baštine, pri čemu ruralni i kulturni turizama dolaze do izražaja kad govorimo o domaćim gostima, a stranim gostima predstavljaju dodatni sadržaj. Generalno gledajući, optimist sam po pitanju razvoja turizma,smatram da idemo u dobrom smjeru, ali ćemo morati biti jako strpljivi, zaključuje Bunja.