ANTE KOMLJEN: HSP će brzo osvježiti političku scenu i biti jaka parlamentarna stranka

Ante Komljen, predsjednik je podružnice Kaštela, vijećnik HSP-a u Gradskom vijeću Grada Kaštela i predsjednik Glavnog stana Hrvatske stranke prava. S ponosom istiće kako je član HSP-a gotovo tri desetljeća. A pristupio je stranci čim je postao punoljetan, kaže. Otiašao je i dragovoljno u Domovinski rat, a nakon toga se uključio u rad stranke.

Razgovarao: Milivoj Pašiček

Krenuo je, kaže, od temeljnog ogranka, pa ga pitamo kako HSP stoji u njegovom kraju?

Imamo veliki broj članova, a u članstvu su ravnomjerno zastupljeni i muškarci i žene. Na predzadnjim lokalnim izborima HSP je osvojio jedan vijećnički  mandat u Gradskom vijeću Grada Kaštela, a na zadnjim dva što znači da su i građani prepoznali politiku i program stranke. Kao gradski vijećnik mogu reći da je politika HSP-a prepoznata i od vodstva Grada.

Nema tome dugo da ste izabrani na čelo predsjednika Glavnog stana HSP-a. Što vam znači taj izbor?

Kao član HSP-a sudjelovao sam u pet saziva ovog tijela, a izabran sam na ovu časnu i odgovornu dužnost na prijedlog predsjednika stranke Nikice Augustinovića kojem sam bio prvi dopredsjednik kada je on obnašao dužnost predsjednika Glavnog stana. Osobno nikad nisam išao za visokim dužnostima, ali kad vas netko predloži i taj prijedlog bude jednoglasno usvojen, normalno je i ljudski da se osjećate ponosno.

Koja je zadaća Glavnog stana, čim se bavi, koje su  vaše ovlasti?

Glavni stan je središnje političko tijelo između dva zasjedanja Sabora. Za razliku od Predsjedništva obuhvaća sva županijska vijeća; njihove predsjednike i predstavnike, predsjednike predstavničkih tijela na lokalnim razinama koji su izabrani iz redova HSP-a, predstavnike iz izvršne vlasti na lokalnim razinama iz redova HSP-a, predsjednika Središnjeg nadzornog odbora i predsjednika Središnjeg časnog suda, članove Predsjedništva, zastupnike u Hrvatskom saboru, te predsjednika zajednice podružnica u Europi i predsjednika izvan Europe. Od zadaća bi izdvojio da donosi opće akte HSP-a kojima regulira organizacijski i stegovni ustroj HSP-a i propisuje materijalno i financijsko poslovanje u HSP-u.

Iz svega što sam vam rekao može se shvatiti kolika je važnost Glavnog stana. Što se tiče ovlasti, kao predsjednik sazivam sjednice i vodim ih.

Kakva je suradnja s predsjednikom stranke Nikicom Augustinovićem?

Suradnja je izvanredna. Na dnevnoj bazi komuniciramo oko svih stranačkih aktivnosti.

Kako ocjenjujete kadrovske promjene u HSP-u na svim razinama, uključivanje mladih ljudi?

Unazad godinu dana, u samom vodstvu stranke na državnoj razini, pojavila su se mlada lica kao Ivan Piškor, Marija Ćaćić i Marijo Popović. Vjerujem da će Izborni zborovi koje moramo provesti do kraja godine dovesti mlade ljude i u Glavni stan. Zadovoljan sam s procesom „pomlađivanja“ stranačkog kadra. Uvjeren sam da će baš HSP vrlo brzo osvježiti političku scenu u Hrvatskoj s mladim političarima.

Kako ste zadovoljni s lokalnim izborima? Jeste li mogli bolje?

Ostvarili smo 93 vijećnička mandata s naglaskom da smo povećali broj županijskih vijećnika. Ponovili smo dva gradonačelnička mandata. Rezultat je bolji nego što je bio prije osam godina, a s pripremom izbora smo krenuli dosta kasno. Novi predsjednik i predsjedništvo izabrani su samo šest mjeseci prije lokalnih izbora. Jesmo li mogli bolje? Nedostaje nam iskorak u velikim gradovima kao što su Zagreb, Split i Osijek. S pažnjom smo popratili i rezultate u Slavoniji koji su mogli biti puno bolji. Međutim, kao što sam rekao, novo je vodstvo izabrano i ispred nas je dovoljno vremena za pripremu novih izbora kao državnih tako i lokalnih.

Kako napreduju Kaštela, koliko možete utjecati kao gradski vijećnik?

Uvijek može biti bolje. Nikad se ne treba zadovoljavati s prosjekom. Uvijek se trudim biti aktivan s konkretnim prijedlozima. Smatram da ne treba biti opterećen stranačkim bojama kada su u pitanju projekti koji mogu poboljšati kvalitetu života i osigurati ostanak mladih. U izradi takvih projekata spreman sam sudjelovati i iste podržati. Naše korektno ponašanje kada su u pitanju projekti koji će donijeti dobro našem Gradu prepoznalo je i vodstvo Grada s kojim imamo dobru suradnju.

Kako vidite budućnost HSP-a? Gradite li infrastrukturu kako biste se mogli nametnuti na parlamentarnim izborima?

HSP vidim kao parlamentarnu stranku. I to jaku  kao  u vrijeme Domovinskog rata kada je imala značajan utjecaj i u vojnom (postrojbe HOS-a) i u političkom djelovanju, a kada smo mogli računati na oko dvjesto tisuća glasova na parlamentarnim izborima. Sustavnim razbijanjem i podjelom od strane vladajućih struktura razbijeni smo na više pravaških stranaka koje su imale minoran utjecaj. Novim unutarnjim reorganizacijskim postupcima i programom „HSP – dom svih pravaša“ pokrenuli smo proces ponovnog ujedinjenja i okupljanja pravaštva, ojačali smo unutarnju organizacijsku strukturu provodeći prema novom statutu i lustracijska načela. Unutar stranke pomalo ali sigurno širimo infrastrukturu, jačamo kadrovski, a posebno mladim i obrazovanim ljudima koji razumiju i prihvaćaju pravaštvo u izvornom Starčevićevom nauku. Uspostavljamo i učvršćujemo suradnju sa srodnim strankama, svjesni potrebe ovog vremena i činjenice da sami nemamo dovoljno moći i snage otvoriti važne procese za promjene koje će nas približiti ciljevima za koje smo se borili i ginuli.

Koje su glavne smjernice stranke na kojima mislite da možete okupiti članove, simpatizere i glasače?

Kadrovsko jačanje i odgovornost u javnom djelovanju i predstavljanju stranke, traženje mogućnosti boljeg i češćeg medijskog obraćanja i komunikacije s narodom ili s potencijalnim glasačima. U političkom i programskom djelovanju prezentacija jasnih stavova pravaštva i načelom aktualizacije reakcije na važne događaje i, što je jako bitno, prepoznavanje procesa koji negativno djeluju na sveukupnu društveno-političku situaciju s mogućim posljedicama na budućnost i nacionalnu sigurnost. Ekipiranje i kompletiranje stručnih timova (odbora) za davanje odgovora na sva važna pitanja Hrvatske. Aktiviranje i kadrovsko definiranje Pravaške akademije koja treba biti ishodište pravaštva, kulturno-povijesnih vrednota i identiteta Hrvata.

Koji su po vama glavni promašaji politike vladajućih?       

Vjerovali smo da će Hrvatska država biti okvir za sve što je dobro i plemenito, a pretvorila se u svoju suprotnost i u mnoge apsurde, procese koji rastaču hrvatski identitet. I ako tome dodamo da u mnogim stvarima nismo bili sigurni i spremni za integracijske procese prema Europi i Europskoj uniji. Ishitreno i podaničko ponašanje prethodnih vlada dovelo je do gubljenja i slabljenja suvereniteta, apatičnosti i osjećaja izdaje kroz državne institucije. Usprkos navedenom stava smo da Hrvatska može i mora biti bolja nego što jest. Na budućnost gledamo optimistično u dinamičnim procesima u kojima će građanska hrabrost i poštena hrvatska inteligencija poduzimati prave mjere i korake čiji će plodovi biti vidljivi u bližoj i daljoj budućnosti. Teško je naći područja djelovanja vladajućih struktura za koje bismo mogli dati pozitivno mišljenje. Kad prihvatimo činjenicu da smo nakon rata u gotovo svim segmentima isporučili domovinu kadrovima koji je nisu niti branili niti željeli, rezultat i sadašnje stanje nije iznenađenje, nije država kakvu smo sanjali i za kakvu smo se žrtvovali. Veliki promašaj i propust je što nije učinjena nikakva lustracija onih koji su držali moć i donosili odluke i u prijeratnom vremenu.

Učinjena je i povijesna i kriva transformacija gospodarstva uz ozakonjenu i nepoštenu privatizaciju – tajkunizaciju i gdje je najvećim dijelom predano starim kadrovima. Izgubljen je financijski suverenitet, bankarski sustav je predan strancima na upravljanje, a jasno nam je da na tuđoj moći nema ni napretka ni razvoja, a u konačnici ni slobode.

Napuštanje i obezvrjeđivanje svih djelatnosti primarnog sektora, a posebno poljoprivrede i šumarstva, što je za posljedicu imalo napuštanje i pustošenje ruralnih prostora i katastrofalnu demografsku sliku Hrvatske.

Vrlo izražena pravna nesigurnost i loše, korumpirano pravosuđe snažno je istaklo nepovjerenje u pravnu državu.

Prerane i nepripremljene integracije u EU i podanički pristup prema centrima moći. Nedovoljno jasan, moglo bi se reći izdajnički odnos hrvatskih institucija prema agresoru, nedovoljna zaštita svih prava, kao i žrtava agresije o Srbije i JNA.

Vrlo loša komunikacija i svekolika povezanost s hrvatskim iseljeništvom u odnosu na njihov doprinos u stvaranju Hrvatske države. Uništavanje i odnarođivanje obrazovnog sustava i uvođenje neoliberalizma u svim oblicima koji nas sve više udaljava od hrvatskog identiteta. Nedovoljno stvarne zahvalnosti prema Domovinskom ratu, svim žrtvama i braniteljima zaslužnima za stvaranje države i slobode kao najviše nacionalne vrednote.

Uporno čuvanje izbornog zakona koji štiti vladajuće strukture i predstavlja najveću smetnju za kvalitetne i poštene promjene.

Što bi trebalo mijenjati da Hrvatska snažnije krene prema naprijed, da hrvatski čovjek bude zadovoljan, da ne napušta svoju zemlju u potrazi za boljim životom?

Pitanje koje zahtjeva vrlo studioznu i duboku analizu gdje su mnogi procesi odvojili narod od vlasti i elita koje su uzurpirale vlast i donosile strateške odluke koje najčešće nisu bile u skladu s očekivanjima naroda. Institucije države su u važnim trenutcima zakazale, može se reći i izdajnički djelovale. Da bismo ispravili i okrenuli procese potrebna je nova probuđena nacionalna svijest, građanska hrabrost koja se može ostvariti kroz novi izborni zakon kao preduvjet za sve promjene. Kroz reformu pravosuđa stvarati pravno sigurno i pravedno okruženje. Strategijski se opredijeliti za prostorni razvoj i proizvodnju hrane (prehrambeni suverenitet) i svekoliki poticaj na ruralnim prostorima.

Sačuvati monetarni suverenitet i uspostaviti kontrolu protoka novca kroz hrvatske novčarske institucije. Obnoviti čvrstu vezu s iseljeništvom na svim poljima života i rada. Podići i osvijestiti zahvalnost prema Domovinskom ratu i braniteljima te učiniti sve da se naplati ratna šteta od agresora. Sačuvati prirodna bogatstva, vodu, šume i plodnu zemlju za buduće naraštaje. Obnoviti narušeni prirodni sklad između vjerskog i nacionalnog rada da se više ne dogode Istambulske i slične odluke i postići zakonsku zaštitu života od začeća do prirodne smrti. Zaustaviti daljnje procese razbojničkog kapitalizma i učiniti Hrvatsku gospodarski dobrom zemljom.

Svi mi koji smo sudjelovali u Domovinskom ratu borili smo za slobodnu, ali i prosperitetnu državu. I sam sam ponosni otac troje djece. Kao svaki roditelj želim da mi djeca rastu, žive i rade u svojoj domovini. Vjerujem da ova država može bolje i svi mi koji se bavimo politikom moramo raditi za dobro svoje zemlje.

 

Ured za odnose s javnošću HSP-a

0Shares