Kome pogoduje spolna kvota od 40% na kandidacijskim listama

Na parlamentarnim izborima 2011. godine Hrvatska stranka prava za VII. izbornu jedinicu složila je listu od 14 žena, a tada su žene bile i u cijelom stožeru. Bilo je to prvi put u Hrvatskoj povijesti da je jedna politička stranka sastavila izbornu listu koju su činile isključivo žene.

Nositeljica te povijesne liste za VII. izbornu jedinicu bila je i članica tadašnjeg predsjedništva stranke Bernardica Topolnjak – Halapa. Tada je nositeljica liste rekla kako joj smeta nametanje zakonskog okvira da 40% žena mora biti na listama i nadodala kako je ponižavajuće što žene postaju kao neka kvota. Istaknula je da žena nije ukras i da mora biti negdje zato što je to zaslužila pameću i radom.

2011. godine Hrvatska stranka prava dala je jasan stav o tome što misli o kvoti od 40% žena na listama.

Međutim, danas je 2023. godina i puno toga se promijenilo u društvenom i političkom životu Republike Hrvatske.

Veliki broj političkih stranaka ima problema upravo s ispunjavanjem ženske kvote na listama, ne zato što ne žele staviti žene na svoje liste nego jer ih je sve manje zainteresirano za politiku. Poseban problem navedena kvota predstavlja na lokalnim izborima, u manjim sredinama u kojima nije rijetkost da se mali broj žena želi baviti politikom.

U današnje vrijeme moguće je da će se na nekoj listi pojaviti Noah koji je zapravo Dalija ili se može pojaviti Melita koja je zapravo Mladen.

Izdvojit ću jedan dio programa MOŽEMO u kojem stoji: “Postojeće kvote od minimalno 40% podzastupljenog spola na kandidacijskim izbornim listama trebaju postati obvezan uvjet za prihvaćanje lista. Zalažemo se za rodnu i spolnu različitost na izbornim listama kako bi one odražavale realnu sliku društva.”.

Pitanje za njih je što je Noah bio na listi? Muško ili žensko? To je nešto što vjerojatno nikada neće moći razjasniti nikome.

Vraćam se na ono što je zaista bitno, a to je zastupljenost žena.

Nakon parlamentarnih izbora izvorni mandat zastupnice u 10. sazivu Hrvatskoga sabora imaju 34 žene, što iznosi 22,51%. To je značajan pomak u odnosu na 9. saziv, kada je udio zastupnica s izvornim mandatom iznosio 12,5%.

Uvođenjem zamjena izabranim kandidatima/kinjama na dužnostima nespojivim sa zastupničkom dužnosti, ukupan broj zastupnica u Hrvatskome saboru iznosi 46 (30,4%). To je značajan porast u odnosu na završetak 9. saziva kada je udio zastupnica iznosio 19,2%. Daljnjim izmjenama sastava zastupnika/ca, broj zastupnica u travnju 2021. godine iznosio je 47 (31,1%).

Iako kvote imaju puno zagovornica/ka, imaju i puno protivnica/ka. Kako se ženama daje prednost, kvote ne odgovaraju demokratskim načelima jednakih mogućnosti. One također impliciraju da su žene izabrane samo zato što su žene, a ne na temelju njihovih kvalifikacija.

Osobno smatram kako su zastupnice izabrane u Hrvatski sabor zbog toga što su se iskazale svojim znanjem i sposobnošću, a ne zbog definirane kvote. Također, postavljanjem navedene kvote ugrožena je kvaliteta lista jer se političke stranke moraju fokusirati na spol, a ne na znanje i sposobnost pojedine osobe.

Predlažem da se ukine kvota od 40% na lokalnim izborima. Ukidanjem navedene kvote liste bi dobile na kvaliteti jer bi ih činile osobe koje zaista žele sudjelovati u političkom životu svoje općine, grada ili županije neovisno o spolu. Olakšali bi kreiranje listi u manjim sredinama te bi više ljudi moglo izaći na izbore bez straha da će dobiti kaznu zbog nepoštivanja kvote. Smatram da lokalna politika zahtjeva kvalitetne osobe, a širenjem mogućnosti izbora lakše će se moći izabrati osobe koje žele doprinijeti svojoj zajednici. Kvota od 40% pogoduje jedino velikim strankama i tako oslabljuju one koje ne mogu ispuniti taj uvjet. Na zakonski način smanjuje se konkurencija i otežava izlaz na izbore.

Živimo u 2023. godini, vodimo se zdravim razumom u kojem nema podcjenjivanja nekoga zbog toga kojeg je spola.
Društvo jedino može ići naprijed onda kada će se cijeniti znanje, trud i sposobnost onoga koji predstavlja građane, bila ta osoba ženskog ili muškog spola.

Član Predsjedništva i Glavnog stana HSP-a
Ivan Piškor

0Shares