Cijelim svijetom zavladao je COVID19, poznatiji kao corona virus. Radi se o bolesti o kojoj su mnogi do jučer govorili s podsmijehom i porugom, a danas ih vidimo u paničnom strahu. Do jučer su se i čak neki predsjednici država javno izrugivali corona virusu, a onda su u trenu proglasili izvanredno stanje.
Gotovo svi ekonomski pokazatelji se sada ispisuju u crvenoj boji. Dakako, to se radi prije svega o indeksima dioničkih burzi diljem svijeta! Burzovna trgovina tone i propada kao kula od karata. Sve se jednostavno raspada po načelu Domino efekta. Cijena sirove nafte pala je na svega $28 po barelu, a samo prije nekoliko tjedana bila je $58. Dakle, što se doista događa u svijetu i – u konačnici – što se može očekivati u “Lijepoj Našoj”? Što Hrvatsku čeka, što treba učiniti?
Burzovni indeksi dionica vrtoglavo padaju iz jednostavnog razloga. Naglo je povećana njihova ponuda na burzama. Jednostavno, kada je virus zahvatio Kinu, praktično je čitavo kinesko gospodarstvo iznenadno kolapsiralo. Proizvodnja robe je drastično smanjena, a posljedično tome i isporuke robe. To je dovelo do smanjena ponuda robe na svjetskom tržištu, a posljedično je i pomorski prijevoz robe višestruko je smanjen, što je dovelo do sloma industrije prijevoza robe. Problem je što je današnja Kina već neko vrijeme vodeći opskrbljivač na svjetskom tržištu većine vrsta različitih roba, pa je nagli pad ponude na svjetskom tržištu višestruko smanjio prihode njihovih velikih korporacija, a time i do pada dobiti, što za posljedicu ima pad dividendi kao dioničkog prihoda vlasnika dionica. To je potaklo vlasnike kapitala u Kini, a to su većinom američke korporacije, na naglo uvećanu ponudu vrijednosnica na burzovnom tržištu. Naglo povećana ponuda vrijednosnica dovela je do smanjenja njihovih cijena, a time i do pada burzovnih indeksa s početka ovog poglavlja. Bila je to najava, najvjerojatnije, početka jedne od najvećih ekonomskih kriza u povijesti svijeta. Već sad se pokazalo da je ova kriza daleko većeg opsega od one iz 2008 godine.
Drugi val krize nastupio je proširenjem virusa u države EU, te SAD i Kanadu. Čak 9 država EU ostvaruje visoke prihode od ljetnog turizma koji će očito ove godine značajno podbaciti. Problem nije samo to što su turistički objekti sada zatvoreni, već zbog nadolazećeg rasta potencijalne nezaposlenosti diljem EU i to u gotovo svim sektorima gospodarstva! Zbog toga će turistička sezona ovoga ljeta u čitavoj EU biti uz znatno manji broj turista nego proteklih godina. Ništa bolje neće proći ni kontinentalne države poznate po svojim prelijepim gradovima, poput Pariza, Londona, Beča, Berlina, a ne treba ni govoriti o štetama koje će pretrpjeti turizam vezan za kulturno povijesne spomenike kakvih je na pregršt u Italiji i Grčkoj.
Ova kriza mogla bi biti veća i od one iz doba velike depresije 1929-33! Ondašnja kriza nastala je zato što je Britanija odlučila naglo uvećati tečaj funte prema američkom dolaru sa $2,36 dolara na čak $4,86 za jednu funtu. Međutim, današnja kriza nema ni financijski, niti monetarni, ali ni tečajni, već jedan čisto biološki uzrok! To je dovelo ne samo do burzovnih slomova diljem svijeta, već i do znatnog zaustavljanja robne proizvodnje i većine prijevoza robe i ljudi u čitavom svijetu! Upravo zato je pala potražnja za naftom i zato je pala njezina cijena. Jednostavno rečeno, diljem svijeta događa se GLOBALNA EKONOMSKA KATASTROFA! Svjetsko gospodarstvo će se od ove krize oporavljati dugi niz godina, zato što je praktično sva ozbiljnija ekonomska aktivnost potpuno obustavljena u čitavome svijetu. Možemo očekivati ENORMNI rast nezaposlenosti diljem svijeta, a s druge strane će se pojaviti socijalni zahtjevi koji će biti izvan svih proračunskih mogućnosti! Dogoditi će se VELIKI porast INFLACIJE i NEZAPOSLENOSTI, ili kako se to kaže “stagflacija”!
Ideja ekonomskog globalizma će s ovom krizom otići u povijest ekonomske i političke „misli“. Ovaj i ovakav globalizam nije uključivao u svjetsko tržište sva gospodarstva svijeta – kao što bi se dalo iščitati iz izraza GLOBALIZAM, već je cjelokupno gospodarstvo u svijetu ovisilo ponajviše o jednom brzorastućem gospodarstvu, onom kineskom! Gospodarski globalizam sveo se na globalnu ovisnost o kineskom gospodarstvu, a kada je to gospodarstvo doživjelo slom, sva ostala gospodarstva diljem svijeta su se urušila!
Izlaz iz ove globalne katastrofe, moguć je na nekoliko načina, ali optimalan bi bio onaj koji će se odvijati postupnu obnovu NACIONALNIH gospodarstava vezanih poglavito za nacionalna tržišta! Za taj će proces trebati duže vrijeme, a stoga jer je nastupila velika nestašica novčanog kapitala koji je posljednjih tjedana jednostavno „iscurio“ kroz burzovne slomove. Globalno smanjenje ponude robe na svim tržištima će potrajati još neko vrijeme, a zbog urušene proizvodnje i posljedično tome možemo očekivati rast inflacije. Brojne industrije su već davno izbrisane iz nacionalnih gospodarstava i njihovih tržišta, a sad ih treba obnoviti! Relativno najbrže će se obnoviti poljoprivreda, pa prehrambena industrija. Zašto? Pa zbog manjih novčanih ulaganja i veće potrebe za radnom snagom! Proizvodnja hrane time postaje strateška proizvodnja svih nacionalnih ekonomija. Danas je vjerojatno svima jasnom da svaka država mora imati nacionalnu samodostatnost u proizvodnji hrane! Postojeći sustav zasnovan na uvozu “prehrambenog smeća” po niskim cijenama, pa još iz samo jedne države, danas je „prošlo svršeno vrijeme“! Ili bi barem trebalo biti.
Što je s Hrvatskom u svemu tome? Ekonomske mjere koje vlada poduzima su spore i nedovoljne, što će se i pokazati u njihovoj nedostatnoj učinkovitosti! Hrvatska vlada sustavno govori i radi na parcijalnim rješenjima – tzv. reformama, a Hrvatskoj treba svekolika promjena gospodarske paradigme. Treba nam ozbiljna gospodarska i društvena strategija koju nijedna vlada do danas nije ponudila. Nude se samo kozmetičke promjene. Šminka. I to samo zato da se ne zamjere biračima nekim odlučnim mjerama i akcijama.
Činjenica je da ćemo ove godine od turizma skupiti tek „nešto eura i kuna“. Zašto? Pa, kao što je već ranije rečeno – nezaposleni i poluzaposleni diljem EU neće pohrliti nigdje na odmor, jer će biti i previše “odmorni” i – još gore – biti će bez dovoljno novca za ljetovanja! Rast zaposlenosti u EU će se još morati sačekati neko vrijeme, osim ako EU ne posegne u svoje pričuve i ne intervenira u nacionalna gospodarstva svojih članica. Hrvatska vlada je morala još davno ustrojiti nekoliko fondova. Jedan od njih je Fond za ulaganja u hrvatske inovacije, drugi je Fond za upravljanje nekretninama te treći Fond za isplatu NAKNADE ZA NEZAPOSLENE! O prva dva u ovom tekstu neće biti govora, već samo o ovom trećem. Dakle, osobe koje ostanu bez posla bi neko vrijeme, ovisno o duljini zaposlenosti, dobivali 50% do 60% svoje prethodne plaće u razdoblju od 3 do 6 mjeseca. Potezi aktualne vlade pod geslom “Očuvanja zaposlenosti” kroz “minimalno zajamčene plaće“ potpuni su promašaj jer zaposleni ionako nemaju što raditi! Koji je smisao da “zaposlenici” dolaze raditi u poduzeću u kojem nitko i ništa ne radi?
Vlada je odavno trebala pripremiti, a do sad već i ustrojiti nacionalni Fond gospodarske obnove pri HNB-u iz kojeg bi se financirala novčana pomoć posrnulom gospodarstvu, a vidimo da je preko 80% gospodarstva već do sad pogođeno krizom. Poglavito bi se trebala poticati aktivnost obnove poljoprivrede i prehrambene industrije kao strateških sektora nacionalnog gospodarstva. Kako je već spomenuto, novčano ulaganje je relativno malo, a zahtijeva relativno veliku zaposlenost.
Također bi trebalo pripremiti i posebne socijalne fondove za naše povratnike iz EU – posebice Njemačke i Irske – jer je ih je i tamo puno ostalo bez posla (o tome se gotovo ništa ne govori u našim medijima, a sve je brujalo kad su odlazili van) i ljudi će se sada u još većem broju vraćati u Hrvatsku, jer i nemaju drugih rješenja. Moramo misliti i na njih.
Hrvatskoj je neophodna fiskalna racionalizacija, tj. porezno restrukturiranje uz naglasak na ukidanje brojnih nepotrebnih PAUŠALNIH poreza koji su i sada porez na “svježi hrvatski zrak”! Trošarine su besmislene od svog nastanka jer i služe isključivo za dodatnu mužnju supstance iz hrvatskih gospodarstvenika te „pumpanje“ cijena koje proizvode čine još skupljima i nedostupnijima prosječnom građaninu.
U ovakvim financijskim uvjetima, “valutna klauzula” će biti dodatna omča oko vrata čitavom gospodarstvu. Baš smo ovih dana svjedoci naglom padu vrijednosti kune (vidljivom kroz rast Eura) te intervencijama HNB koja je samo u nekoliko dana prodala bankama oko 1,2 milijarde Eura i tako iz prometa povukla preko 9 milijardi kuna. Naravno, time je i povećala vrijednost kune. No, državni proračun će na ovaj će način vrlo teško biti uravnotežen, jer će nastupiti i dodatni veliki novčani izdaci, a priljev novca u proračun biti će uvelike smanjen zbog pada gospodarske aktivnosti, kao i zbog najavljenih mjera pomoći gospodarstvu. EU je najavila neke mjere namijenjene smanjivanju štete od aktualne kriza, a bez njezine pomoći biti će vrlo teško održati gospodarsku aktivnost barem malo „iznad vode“. Međutim, velika je mogućnost i da nas EU i njezina središnja banka ostavi na cjedilu kao što je svojedobno ostavila i Grčku. Bez imalo milosti! Ne zavaravajmo se. Neće Hrvatskoj pomoći ni Pejčinović, ni Šuica, a ni premijerova ljubimica Ursula von der Leyen! Prvoj je Hrvatska bila samo odskočna daska, drugoj je EU mjesto za uhljebništvo, a treću nije ni briga za Hrvatsku! Što se, pak, „naših“vrlih zastupnika u EU parlamentu tiče, možemo očekivati kao i do sada, samo ŠTETU.
Povjerenstvo za gospodarstvo HSP
Dr. Tihomir Janjiček