HSP traži da se žurno promijeni Ovršni zakon kao i to da se regulira način rada i kontrole agencija za naplatu potraživanja koje danas jednim dijelom funkcioniraju u „sivoj zoni“. U Hrvatskoj je blokirano oko 220.000 građana, a glavnica njihovog duga je oko 2,42 milijarde eura. Procjenjuje se da je među njima čak – 50.000 umirovljenika koji sa svoji mirovinama ionako žive ispod ruba dostojanstva. Zakonska regulativa, umjesto da im olakša, dužnicima otežava povrat dugovanja i doslovno ih gura u dužničko ropstvo.
Naime, zbog načina način kako je to regulirano aktualnim Ovršnim zakonom, dužnici najprije plaćaju kamate, a tek onda glavnicu što dužnike stavlja u iznimno nepovoljan položaj jer se lako može dogoditi da godinama plaćaju isključivo kamate. HSP smatra da se od prve obročnog plaćanja uz kamatu treba otplaćivati i dio glavnice.
Nadalje, svjedoci smo netransparentnosti pa i brojnih zlouporaba kad je riječ o poslovanju agencija za naplatu potraživanja. Posljednji slučajevi su se odnosili na EOS Matrix koji je zbog skupljanja podataka svojih klijenata, a koje nisu smjeli imati, kažnjen s čak – 5,7 milijuna eura. Nedavno je tvrtka B2 Kapital, zbog curenja informacija o klijentima koje nije smjela imati, kažnjena s nešto više od 2,6 milijuna eura. Naime, iako agencije za naplatu potraživanja imaju sve odlike financijske institucije i posluju s bankama temeljem Odluke Hrvatske narodne banke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, nad njima ne provodi se nadzor; ne nadzire ni HNB niti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Taj nedostatak zakonske regulative doveo je do toga da zadnjih petnaestak godina imamo brojne zlouporaba kao što su česte prijave građana da ih te agencije maltretiraju ili ponižavaju do brojnih sumnjivih poslova čelnika tih agencija koje se tiču pozajmica i kupovine stanova. Kruna svega su dva posljednja slučaja s curenjem osobnih podataka građana među kojim su i maloljetnici ili koji se odnose na liječničke kartone.
Iako je jasno propisano da se prema važećem Ovršnom zakonu, dužnici se ne smiju naći u lošijem položaju nakon što, banka proda njihov kredit nekoj od agencija za naplatu potraživanja. Međutim, to u praski nije slučaj. To nije jedina netransparentna odredba, problem je i taj što po sadašnjem Ovršnom zakonu postoji i zakonska mogućost da se u slučaju zaposlenog dužnika u cijeloj tvrtki, ovrha provede nad cijelom tvrtkom što je nedopustivo.
Nikica Augustinović, predsjednik HSP-a